O školi

Povijest

    12. svibnja 1993. godine na temelju Odluke općinskog vijeća općine Uskoplje, Osnovna škola „Uskoplje“ upisana je u Registar osnovnih škola u Mostaru, kod Ministarstva za obrazovanje, znanost, šport i kulturu  Hrvatske Republike Herceg Bosna.

    Povijesni dokumenti različito govore o izvoru imena Uskoplje. Uskoplje u biti predstavlja izduženo usko polje, pa mu odatle i potječe ime.
Župa Uskoplje se u povijesnim dokumentima spominje od ranog srednjeg vijeka. 968. godine bosanski ban se sukobio sa hrvatskim kraljem Krešimirom II. koji je opustošio Uskoplje. Pop Dukljanin u svom Ljetopisu iz 12. stoljeća, također, spominje Uskoplje.

U južnom dijelu Uskoplja na 673 metra nadmorske visine, od kraja 16. stoljeća, razvija se kasaba Česta – kasnije Gornji Vakuf. U povijesnim putopisima Česta se uspoređuje sa bisernom školjkom. Planine koje su grlile Čestu u svojoj utrobi krile su rudno bogatstvo, čak i zlato. O tome svjedoče i obronci Vranice kojima  je narod ovog kraja darovao i imena kao Zlatani i Zlatanov potok.

    U Gornjem Uskoplju se križaju komunikacije koje spajaju Dalmaciju sa dolinom Neretve, Središnjom Bosnom, Posavinom i Slavonijom.

    Gospodari Uskoplja bili su i Iliri i Kelti, i Rimljani i Turci i Ugri i Austrijanci i drugi, a o čemu govore nadgrobni spomenici – stećci. Najviše stećaka, oko, 160 nalazi se u selu Bistrici na lokaciji Crkvine.

    U Uskoplju se nalazi veliki broj toponima – zemaljskih imena koja svjedoče o katoličkim crkvama srednjeg vijeka, kao: Crkvine, Crkvice, Crkvište, Križ, Krstac, Nad krstac, Misni dolac, Otarije, Otarine i drugi. Nema sumnje da i neki od tih toponima kriju temelje crkve ili samostana.

    1852. godine temelje uskopaljskom školstvu uzidali su franjevci, kada su u Skoplju Gornjem otvorili pučku školu. Najveće zasluge za otvaranje ove škole pripadaju župniku fra Pavlu Miličeviću i njegovom pomoćniku fra Filipu Kuniću. U školi, u kojoj su samo mladići imali pravo na pismenost, poučavali su duhovni pomoćnici – kapelani. Broj učenika se kretao između 18 i 60. U vremenu od 20. srpnja do 8. prosinca 1853. godine, za školu je sagrađena i posebna učionica, a sufinancirala ju je jednim dijelom i francuska vlada.

    Osamdesetih godina, devetnaestog stoljeća Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu je počela sa stvaranjem državnih osnovnih škola.
1883. godine konfesionalne – vjerske škole, tako i franjevačka bile su zatvorene.

    Narodna osnovna škola u Gornjem Vakufu otvorena je 1888. / 89. školske godine.

    U svibnju 1992. godine prestala je sa radom bivša Osnovna škola «Ivo Lola Ribar« koja je taj naziv nosila od 1962. godine.

 1992. / 1993. šk. godine bilo je nemoguće organizirati   nastavni proces u Uskoplju jer je došlo do oružanog sukoba između HVO-a i muslimanskih oružanih snaga.

   1993. / 1994. školske godine nastava je organizirana na temelju Odluke HVO-a općine Uskoplje od 11. listopada. Učenici iz Uskoplja,  Bugojna, Rostova, Sebešića, Konjica i Jablanice nastavu su pohađali u Osnovnoj školi « Marko Marulić « u Prozoru - Rami. Instruktivna nastava organizirana je po skraćenom nastavnom planu i programu do 23. 12. 1993. godine.

Po završetku prvog obrazovnog razdoblja svi učenici od II do VIII razreda prevedeni su u viši razred. Temeljem odluke Općinskog vijeća Općine Uskoplje od 6. travnja 1994. godine Osnovna škola u Uskoplju nosi naziv Osnovna škola „Uskoplje“. Isto tijelo na sjednici održanoj 9. kolovoza 1994. godine  donijelo je odluka da Osnovna škola „Uskoplje“ počinje sa radom 5. rujna 1994. godine. Te godine,  školska zgrada je djelimično renovirana pa je nastava u školskoj 1994./1995.  godini i organizirana u zgradi osnovne škole u Uskoplju. Također, nastava je organizirana i u filijalnim školama u Dobrošinu, Ždrimcima i Pidrišu. Nastavu je pohađalo, od prvog do osmog razreda, 622 učenika.

S uspjehom razred je završilo 619 učenika , a tri učenika su upućena da ponavljaju razred. U školi je bilo uposleno 44 djelatnika, od čega 33 učitelja.

Filijale

Matična škola - "Uskoplje" - G.Vauf- Uskoplje broji 16 učionica i ima ukupno 13 301,50 m2 školskog prostora

PŠ Trnovača - broji 7 učionica i ima ukupno 5 917,75 m2 školskog prostora

PŠ Dobrošin - broji 3 učionice i ima ukupno 4 331,49 m2 prostora

PŠ Ždrimci - broji 7 učionica i ima ukupno 2 165,43 m2 prostora

PŠ Pidriš - broji 3 učionice i ima ukupno 4 128 m2 prostora

 

Pratite nas

Poveznice

Emis

Ministarstvo obrazovanja. kulture i sporta